Udruga za istraživanje poremećaja spoznajnih funkcija i pokreta

Udruga za istraživanje poremećaja spoznajnih funkcija i pokreta je neprofitna, multidisciplinarna organizacija posvećena promicanju spoznaje o bolestima poremećaja spoznajnih funkcija i pokreta. Osnovana je 2009. godine kako bi senzibilizirala javnost na probleme bolesnika s poremećajima spoznajnih funkcija i pokreta i učinila svakodnevni život bolesnika i njihovih obitelji kvalitetnijim. Udruga je dosada organizirala brojne sastanke, skupove, tečajeve i radionice radi promicanja znanja i upoznavanja javnosti s novim znanstvenim dostignućima na području istraživanja poremećaja pokreta i spoznajnih funkcija. Do sada je objavila nekoliko brošura i knjige o problematici vezanoj uz poremećaj pokreta i spoznajnih funkcija.

Ciljevi Udruge su:

• promicanje medicine usmjerene prema osobi
• promicanje zaštite i unaprjeđenja svih aspekata kvalitete života
• promicanje saznanja o prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti s poremećajem pokreta I spoznajnih funkcija kao i edukaciji zdravstvenih profesionalaca i šire javnosti
• razvijanje različitih edukativnih programa za zdravstvene profesionalce i širu javnost s ciljem zaštite i unapređenja zdravlja bolesnika s poremećajem spoznajnih funkcija I pokreta
• razvijanje multidisciplinarne suradnje stručnjaka
• poticanje stručnog i znanstveno-istraživačkog rada stručnjaka s interesom za promicanje saznanja o poremećajima spoznajnih funkcija i pokreta

Demencije, a poglavito Alzheimerova bolest predstavljaju javnozdravstveni prioritet i globalni izazov za zdravstveni sustav. Učestalost demencija raste starenjem populacija te se aktualno procjenjuje da 36 milijuna ljudi širom svijeta živi s demencijom, a očekuje se da će se taj broj povećati na više od 115 milijuna do 2050. godine. Liječenje i zbrinjavanje bolesnika predstavlja značajan trošak za njihove obitelji ali i za cjelokupnu zajednicu. Posljedice demencije nisu katastrofalne samo za zdravstveni sustav već i za živote kako ovih ljudi tako i njihovih njegovatelja. Oni koji se suočavaju s demencijom suočavaju se sa strahom neizvjesne budućnosti i sa situacijom u kojoj su svjedoci patnje i propadanja njihovih bližnjih. Unatoč navedenom demencija u svim zemljama zaostaje za drugim kroničnim bolesti u pogledu raspodjele proračuna i udjela resursa posvećenih njezinom liječenju i pravodobnom otkrivanju, posebice u odnosu na teret bolesti. Najčešći uzrok demencije je AB koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Za razliku od drugih kroničnih bolesti, prevalencija AB je u porastu, što potrebu za razvojem učinkovitog liječenja čini sve važnijom. Nedavne procjene sugeriraju da je AB treći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, iza kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Žene su u epicentru Alzheimerove epidemije obzirom da je čak 65%bolesnika s AB ženskog spola. Šansa žena da razviju AB danas je veća od šanse da razviju karcinom dojke.

Terapija demencija je simptomatska, usmjerena ka tretiranju kognitivnih i bihevioralnih simptoma kako bi se što duže održala kvaliteta života bolesnika i njihovih skrbnika i prolongirala samostalnost bolesnika. Rezultati niza kliničkih studija ukazuju da kombiniran i multidimenzionalan terapijski pristup koji koristi farmakološke i nefarmakološke pristupe liječenju može biti potencijalno učinkovita terapija. Kognitivni trening i kognitivna rehabilitacija spadaju u nefarmakološke metode kognitivne stimulacije. Cilj ovih metoda je pomoći ljudima s poremećajem spoznajnih funkcija da maksimalno iskoriste svoje pamćenje i kognitivno funkcioniranje unatoč poteškoćama s kojima se susreću. Kognitivni se trening fokusira na vođenu praksu na skupu zadataka koji mogu biti usmjereni na specifične kognitivne domene, poput pamćenja, pažnje ili izvršnih funkcija. Kognitivna rehabilitacija usredotočena je na prepoznavanje i rješavanje individualnih potreba i ciljeva, što se postiže različitim strategijama koje unose nove informacije i kompenzacijskim metodama koje nastoje maksimalno iskoristiti preostale kognitivne potencijale. Ponavljane vježbe standardiziranih kognitivnih testova sve veće težine, usmjerene na određene kognitivne domene, ostvaruju svoj učinak na principu neuroplastičnosti tj. sposobnosti mozga da tijekom repetitivne stimulacija pojedinih dijelova dolazi do rasta sinapsi. Dokazi u prilog tome potječu iz nedavne studije u kojoj je dokazano metodom funkcionalne magnetske rezonance mozga (fMRI) povećana aktivacija nekoliko regija mozga povezanih s pamćenjem nakon kognitivnog treninga u osoba s kognitivnim oštećenjem. Zaključeno je da takva povećana aktivacija mozga može biti rezultat procesa sinaptičkog rasta i popravka pokrenutih ponovljenom praksom na standardiziranim testovima [2].

Kognitivno oštećenje onesposobljava osobe koje su pogođene s ovim stanjem i čini ga ovisnim o pomoći obitelji te ima velik utjecaj na samopouzdanje bolesnika što može dovesti do tjeskobe, depresije i povlačenja iz aktivnosti. Time funkcioniranje ovih osoba a postaje još lošije što se naziva fenomenom ‘viška invaliditeta’. Obiteljski njegovatelji također su pogođeni utjecajem kognitivnih smetnji bolesnika na svakodnevne aktivnosti te zbog toga dodatno izloženi fizičkom i psihičkom naprezanju kao i stresu. Dosadašnje studije ukazuju da intervencije usmjerene ka poboljšanju kognitivnog funkcioniranja, tipa kognitivnog treninga i kognitivne rehabilitacije mogu omogućiti bolesnicima bolje kognitivno funkcioniranje, veću samostalnost i potencijalno minimiziraju rizik od pretjerane invalidnosti. Također su dokazale da kognitivna stimulacija može pojačati učinke farmakološke terapije te je suportivna intervencija za skrbnike na način da smanjuje stres kao i fizičku i psihičku opterećenost njegovatelja [3-29].

Literatura:

1. Alzheimer’s Disease Facts and Figures. Special Report on Women and Alzheimer’s Disease. USA: Alzheimer’s Association; 2014:1–80.
2. Belleville S, Clement F, Mellah S, Gilbert B, Fontaine F, Gauthier S. Training‐related brain plasticity in subjects at risk of developing Alzheimer’s disease. Brain 2011; 134(6):1623‐34.
3. Woods B, Aguirre E, Spector A, Orrell M. Cognitive stimulation to improve cognitive functioning in people with dementia. Cochrane Database of Systematic Reviews 2012, Issue 2.
4. Clare L, Linden DEJ, Woods R, Whitaker R, Evans SJ, Parkinson CH, et al. Goal‐oriented cognitive rehabilitation for people with early‐stage Alzheimer disease: a single‐blind randomized controlled trial of clinical efficacy. American Journal of Geriatric Psychiatry 2010;18:928‐39.
5. Clare L, Evans S, Parkinson C, Woods R, Linden D. Goal‐setting in cognitive rehabilitation for people with early stage Alzheimer’s disease. Clinical Gerontologist 2011;34(3):220‐36.
6. Davis RN, Massman PJ, Doody RS. Cognitive intervention in Alzheimer disease: a randomized placebo‐controlled study. Alzheimer Disease and Associated Disorders 2001;15(1):1‐9.
7. Neely AS, Vikstrom S, Josephsson S. Collaborative memory intervention in dementia: caregiver participation matters. Neuropsychological Rehabilitation 2009;19(5):696‐715.
8. Loewenstein DA, Acevedo A, Czaja SJ, Duara R. Cognitive rehabilitation of mildly impaired Alzheimer’s disease patients on cholinesterase inhibitors. American Journal of Geriatric Psychiatry 2004;12:395‐402.
9. Quayhagen MP, Quayhagen M, Corbeil RR, Hendrix RC, Jackson JE, Snyder L, et al. Coping with dementia: evaluation of four nonpharmacologic interventions. International Psychogeriatrics 2000;12(2):249‐65.
10. Vreese LP, Neri M. Ecological impact of combined cognitive training programs (CTP) and drug treatment (ChE‐I) in AD. International Psychogeriatrics 1999;11 Suppl:S91.
11. Vreese LP, Neri M, Fioravanti M, Belloi L, Zanetti O. Memory rehabilitation in Alzheimer’s disease: a review of progress. International Journal of Geriatric Psychiatry 2001;16:794
12. Vreese LP, Verlato C, Emiliani S, Schioppa S, Belloi L, Salvioli G, et al. Effect size of a three‐month drug treatment in AD when combined with individual cognitive retraining: preliminary results of a pilot study. European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience 1998;248:41‐2.
13. Cahn‐Weiner DA, Malloy PF, Rebok GW, Ott BR. Results of a placebo‐controlled study of memory training for mildly‐impaired Alzheimer’s disease patients. Applied Neuropsychology 2003;10:215‐23.
14. Bentwich J, Dobronevsky E, Aichenbaum S, Shorer R, Peretz R, Khaigrekht M, et al. Beneficial effect of repetitive transcranial magnetic stimulation combined with cognitive training for the treatment of Alzheimer’s disease: a proof of concept study. Journal of Neural Transmission 2011;118(3):463‐71.
15. Bottino CM, Carvalho IA, Alvarez AM, et al. Cognitive rehabilitation combined with drug treatment in Alzheimer’s disease patients: a pilot study. Clinical Rehabilitation 2005;19(8):861‐9.
16. Ceccato E, Vigato G, Bonetto C, Bevilacqua A, Pizziolo P, Crociani S, et al. STAM protocol in dementia: a multicenter, single‐blind, randomized, and controlled trial. American Journal of Alzheimer’s Disease and Other Dementias 2012; 27(5):301‐10.
17. Chapman SB, Weiner MF, Rackley A, Hynan LS, Zientz J. Effects of cognitive‐communication stimulation for Alzheimer’s disease patients treated with donepezil. Journal of Speech, Language and Hearing Research 2004;47(5):1149‐63.
18. Buschert VC. Effects of a newly developed cognitive intervention in amnestic mild cognitive impairment and mild Alzheimer’s disease: a pilot study. Journal of Alzheimer’s Disease 2011;25(4):679‐94.
19. Forster S, Buschert VC, Teipel SJ, Friese U, Buchholz H G, Drzezga A, et al. Effects of a 6‐month cognitive intervention on brain metabolism in patients with amnestic MCI and mild Alzheimer’s disease. Journal of Alzheimers Disease 2011; 26:337‐48.
20. Gaugler JE, Gallagher‐Winker K, Kehrberg K, Lunde AM, Marsolek CM, et al. The Memory Club: providing support to persons with early‐stage dementia and their care partners. American Journal of Alzheimer’s Disease & Other Dementias 2011; 26(3):218‐26.
21. Giordano M, Dominguez LJ, Vitrano T, Curatolo M, Ferlisi A, Prima A, et al. Combination of intensive cognitive rehabilitation and donepezil therapy in Alzheimer’s disease (AD). Archives of Gerontology and Geriatrics 2010;51(3):245‐9.
22. Graessel E, Stemmer R, Eichenseer B, Pickel S, Donath C, Kornhuber J, et al. Non‐pharmacological, multicomponent group therapy in patients with degenerative dementia: a 12‐month randomizied, controlled trial. BMC Medicine 2011; Vol. 9, issue 129.
23. Hwang HR, Choi SH, Yoon DH, Yoon BN, Suh YJ, Lee D, et al. The effect of cognitive training in patients with mild cognitive impairment and early Alzheimer’s disease: a preliminary study. Journal of Clinical Neurology 2012; 8(3):190‐7.
24. Jobe JB, Smith DM, Ball K, et al. ACTIVE: a cognitive intervention trial to promote independence in older adults. Control Clin Trials 2001;22(4):453‐79.
25. Kurz A, Thone‐Otto A, Cramer B, Egert S, Frolich L, Gertz H‐J, et al. CORDIAL: Cognitive rehabilitation and cognitive‐behavioral treatment for early dementia in alzheimer disease: a multicenter, randomized, controlled trial. Alzheimer Disease and Associated Disorders 2012; 26:246‐53.
26. Lam CW, Lui WC, Luk NY, Chau SC, Poon V, Tam P, et al. Effectiveness of an individualized functional training program on affective disturbances and functional skills in mild and moderate dementia－a randomized control trial. International Journal of Geriatric Psychiatry 2010;25(2):133‐41.
27. Mate‐Kole CC, Fellows RP, Said PC, McDougal J, Catayong K, Dang V, et al. Use of computer assisted and interactive cognitive training programmes with moderate to severely demented individuals: a preliminary study. Aging & Mental Health 2007;11(5):485‐95.
28. Onor ML, Trevisiol M, Negro C, Alessandra S, Saina M, Aguglia E. Impact of a multimodal rehabilitative intervention on demented patients and their caregivers. American Journal of Alzheimer’s Disease and Other Dementias 2007;22(4):261‐72.
29. Requena C, Lopez Ibor MI, Maestu F, Campo P, Lopez Ibor JJ, Ortiz T. Effects of cholinergic drugs and cognitive training on dementia. Dementia and Geriatric Cognitive Disorders 2004;18(1):50‐4.